miércoles, 31 de mayo de 2017

El Maltirón

  Revista Digital Pykasu
Sociedad de Escitores del Paraguay(SEP)
Asunción, Mayo de 2017.
________________________________
El Maltirón 

Imagen relacionadaMba’apo rire, kokuégui jeju rire, pytumby ho’a ñepyrũrupi, ijatypa jave lo mitã tava Tatakuápe pe taguato resay omondykýta vove, oguahẽ ohovo avei volicho Kavure’í-pe upe ka’aru pytũ Anrróniko, ojeheróva chupe “El maltirón” pe imaltirõre voi ha karia’y ikangueróva oĩva yvy apére. Oñe’ê’ỹre mavavépe oho ha’e oguapy oñemoha’eño pe koty ruguaitépe, guevéroicha ha’eñomi, pe ohesape’ỹhape lampiũ mbopi. 

Peikuaa va’erã ko Anrróniko mba’éichapa omboróva, ikãngueróva karia’ymi hapicha kuerandi ha itajasú- va arriero pórtepe kuña kuerandi aveí. Ha’ e ijehe oñementáva igalloha, hembireko peteĩ ha heta ikuñaha. Upéicha imandu’ávo hína he’iva hembirekóre “che rogapypeguánte ha’e” ha “che servihamínte ko ha’e”. 

Upéicha aveí ojalavávo hína aipo ikuñangueraitáre he’íva pukahápe “umívako ndaha’éi mba’eve, che rembo váinante…” Heta py’arasy ha py’aro ohejáva Anrróniko pe oiko hárupi tapicha, tãi rasýre oñembohovái oñeñe’ẽ hape hese. 

Mamopiko, vy’arã ha arhelrã, oguahẽ aveí oúvo Karlino henda saino yvate ári, kavaju herakuãiteva iñakuãha, ha’e kuimba’emi ipy’aguasúva ha hapichakuérape ombohory kuaáva ojotopa sapy’ãro. Upéicha avei oguerokóva osaingohápe pe ipohyiháicha ikuarentaikuátro demiguéso iku’áre, oike voi ilajaitépe ha ayvúpe oikuave’ẽvo mokõrã “parapití” pete’ĩ te’ĩ lo mitãme. Karaí Atilano ovy’a oñemu hetáta haguére ha pya’e pya’e ojayvy, ojeporeka guaríre, omoklonklon omoĩnguévo ha ombohasakuévo peteĩ teĩme ikuartirã. 

— Ñamyaky mba’e ñande ahy’o ani oikarãietereíti ha ñamohyakuã aveí upekuévo ñande apyngua –he’i Vito pukahápe ha ipojái guaripólare. 

— Pytũmbaitéma voíngo ha ñamboysapy hapéma aveí, mba’e pejéramo, ñande raperã – he’i Kríspulo ikuã chã’ĩvo “ikuartíre”. 

  Eru katu jasapy hese ha ñambo hypa huguaitépeve pya’e porã – oñapytĩ chupe Vito ha ipojái vy’apópe imba’erãre. 

 —Tou toúke, ko’a ko’ápe, ñekumbyhápe, ja’u ja’úke – heí karai Tele omoñe’ẽnguévo Karlino gahtokue ha’e oikuaaháicha. 

 Upéicha ojapykuéri hysýi hikuái opu’ã ogueru iparapitirã ha omoñe’ẽva vy’apópe aveí hikuái oikumby haguére reiete Karlino pytúre. Péicha háguinte, lo mitã ayvu apyté, pe arapachakuéra oĩroguáicha apepu rakãme, he’i sapy’a sapukáipe Anrrónikope volícho jára Atilano: 

  — ¿Mba’érepiko nderejúi reheka nde parapitirã, che irũ? 

 — Che nda’uséi ha nda’umoãi ave, péicha va’erã ramo ha’useve havõ mba’e che– he’i Anrróniko oñe’ẽreitývo ha onchirívo ñorairõrã Karlínope. 

Ha upe Karlíno katu kuimba’e imba’e porãva katui, ndohechareívai hapicha rekotevẽ. Ha’e oikuaávo hapicha hasyha, ha’e upépe oñandu chupe. Ha’e oikuaávo hapicha oĩha ka’i rãime, upépe ha’e oñe - presenta. Ha’e hapicha oipuruserõ hymbaguéi, omohúntama ipértigo kuéra ha oipuruka. Ha ipy’a guasu voi avei ojeo - freséro pe okasión, nombopoíri mavavégui oenderesa haguã ikarẽva. Upévare nohtrañái lo mitãme, ohenduvo oñe’ẽ karãi Anrrónikope, opu’ã Karlino pohýi guasu ha oho mbeguekatu chupe, onohẽ voi imboka guasu ha ojopy inambi rapó - re, pe iñakã otytýihaitépe. 

  — Nde karaí volícho jára, eguerumi ko karia’ýpe ijerurepy, ipy’a ra’ãme tome’ẽmi oipotáva –he’i Karlíno ojerurévo Atilánope ogueru haguã chupe havõ. 

 — Na’ápe eha’ã…–he’i avei volícho jára omo’ĩvo Anrrónikope ipoitépe havõ ha ha’e ndoikuaái mba’épa ojapóta ko ojejopýva ijapysáre mboka. 

  — Ko’ãnga he’úke che irũ ndereipotairõ oveve ha isarambi ne akã apytu’ũ lo mitã apytépe -omongyhyje chupe Karlíno ha ojoso joso idemiguéso inambi jerére. 

Anrróniko ho’a ijurukuépe, osysyipáva pochýgui ha kyhyjepópe omoinge ijurúpe havõ, tova vaípe oñepyrũ oisu’u su’u ate’ỹva, oñamindu’u pe havõ hyjuivéva umi ao jejoheihápe.

 Hyjúipápeve ijurúpe ho’uka chupe Karlíno anive haguã omboro reiete hapichakuérandi. Lo mitã katu osyrykuhápe oma’ẽva ha pukavy ñemí Anrrónikore, ohecháva mba’éichaitépa pe arriero výro chuko oikumby havõ, ojoguaitévante lo mitãme pe kure mondápe, ijuru ryjúietéva, omokañývami py’ỹi havõ kuñanguéragui pe oikoha rupi ýpe Capi’ibary rembe’ýre.

Gilberto Ramírez Santacruz

*Cuento en guaraní de la obra en construcción "Mombe'uhára, de G.R.S., publicado en la Revista Digital PYKASU, de la Sociedad de Escritores del Paraguay, mayo de 2017.

No hay comentarios:

Publicar un comentario